Centar unutarnjeg tržišta EU - Logo

Gospodarstvo usluga na usluzi Europljanima

K‌omisija danas predstavlja ambiciozan i uravnotežen paket mjera kojima će se poduzećima i stručnjacima olakšati pružanje usluga bazi potencijalnih klijenata koja uključuje 500 milijuna ljudi u EU-u.

Iako usluge predstavljaju dvije trećine gospodarstva EU-a i u tom je sektoru otvoreno 90 % radnih mjesta, nisu ostvareni željeni rezultati. Rast je produktivnosti u uslužnom sektoru nizak i ostatak nas svijeta sustiže. Prepreke onemogućavaju otvaranje i širenje poduzeća te dovode do viših cijena i manjeg izbora za potrošače. Štoviše, uspjeh proizvodne industrije sve je više povezan s konkurentnošću usluga. Prepreke trgovini uslugama na jedinstvenom tržištu prepreke su i konkurentnosti proizvodne industrije EU-a. Kako bi se zaustavio taj trend i otvorila dodatna radna mjesta te ostvario rast, države članice moraju poticati razvoj gospodarstva usluga i bolje iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta usluga.

Četiri su konkretne inicijative koje je Komisija danas donijela:

•    Nova europska e-kartica usluga: pojednostavnjeni elektronički postupak olakšat će pružateljima poslovnih usluga (npr. inženjerskim uredima, konzultantima za IT, organizatorima poslovnih sajmova) i pružateljima građevinskih usluga obavljanje administrativnih formalnosti potrebnih za pružanje usluga u inozemstvu. Pružatelji usluga jednostavno će komunicirati samo s jednim sugovornikom u svojoj matičnoj zemlji i na svojem jeziku. Sugovornik u matičnoj zemlji provjerava potrebne podatke i prosljeđuje ih državi članici domaćinu. Država članica domaćin zadržava trenutačnu ovlast da primjenjuje domaće regulatorne zahtjeve i odlučuje može li podnositelj zahtjeva pružati usluge na njezinu državnom području. E-kartica ne bi utjecala na postojeće obveze poslodavaca ili prava radnika.

•    Procjena proporcionalnosti nacionalnih propisa o profesionalnim uslugama: gotovo 50 milijuna ljudi – 22 % europske radne snage – radi u profesijama koje mogu obavljati samo osobe koje posjeduju odgovarajuće kvalifikacije, odnosno u kojima je upotreba profesionalnog naziva zaštićena, npr. farmaceuti ili arhitekti. Reguliranje se često jamči za niz profesija, primjerice one povezane sa zdravljem i sigurnošću. Međutim, zabilježeni su mnogi slučajevi u kojima nepotrebno opterećujuća i zastarjela pravila kvalificiranim kandidatima mogu nerazumno otežati pristup tim poslovima. To se događa i na štetu potrošača. EU ne regulira niti deregulira profesije, to ostaje u nacionalnoj nadležnosti. Međutim, na temelju prava EU-a država članica mora utvrditi jesu li novi nacionalni profesionalni zahtjevi potrebni i uravnoteženi. Kako bi osigurala usklađen i dosljedan pristup, Komisija predlaže da se pojednostavni i objasni postupak kojim države članice trebaju provesti sveobuhvatnu i transparentnu provjeru proporcionalnosti prije donošenja ili izmjene nacionalnih pravila o profesionalnim uslugama.

•    Smjernice za nacionalne reforme u reguliranju profesija: uzajamna evaluacija koju su države članice provele u razdoblju od 2014. do 2016. pokazala je da u državama članicama koje su otvorile svoja tržišta usluga (npr. Italija, Poljska, Portugal i Španjolska) sad postoji veći izbor usluga po povoljnijim cijenama te su za potrošače i radnike zadržani visoki standardi. Komisija danas daje smjernice za potrebe nacionalnih reformi u reguliranju profesionalnih usluga s velikim potencijalom za rast i radna mjesta, kao što su usluge arhitekata, inženjera, odvjetnika, računovođa, savjetnika za patente, posrednika u prometu nekretnina i turističkih vodiča. Države članice pozivaju se da procijene ostvaruju li se profesionalnim zahtjevima postavljeni nacionalni javnopolitički ciljevi. Tim se smjernicama nadopunjuju evaluacije u okviru Europskog semestra posebnim usmjerenjem na zahtjeve koji se primjenjuju na te profesije.

•    Bolje obavješćivanje o nacrtima nacionalnih zakona o uslugama: od država članica pravom EU-a već se zahtijeva da obavijeste Komisiju o nacrtima nacionalnih propisa o uslugama te tako izvršnim institucijama EU-a i ostalim državama članicama daju priliku da na početku postupka iznesu sumnje o mogućim nedosljednostima sa zakonodavstvom EU-a. Komisija danas predlaže poboljšanja tog mehanizma kako bi postupak bio što brži, djelotvorniji i transparentniji.

Dodatne informacije:
Priopćenje za tisak i dodatne informacije
Prijedlog za e-karticu usluga
Informativni članak
Pitanja i odgovori (EN)
Prijedlog postupka obavješćivanja o uslugama

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, 10.01.2017.