Nizozemski savjeti za provedbu regulatorne reforme u Hrvatskoj

‌U okviru Memoranduma o razumijevanju kojeg su potpisali Ministarstvo gospodarskih odnosa Kraljevine Nizozemske i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, 2. i 3. studenoga 2015. predstavnici nizozemskog Ministarstva gospodarskih odnosa posjetili su Hrvatsku.

Sastanak sa Hrvatskom udrugom poslodavaca

2. studenoga 2015. održan je sastanak u HUP-u s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca, Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost. Ispred delegacije HUP-a Milka Kosanović je istaknula kako članstvo HUP-a stvara 80% hrvatskog BDP-a i da država treba slušati glas poslodavaca. Nizozemski gosti istaknuli su kako Ministarstvo gospodarskih odnosa ima usku i neformalnu suradnji s konfederacijom nizozemskih poslodavaca (VNO). Savjetovanje s poslodavcima pri dizajniranju regulatorne politike i samih propisa koji utječu na gospodarstvo, temelj je nizozemske gospodarske politike. VNO daje inicijative Ministarstvu za regulatorna poboljšanja koja Ministarstvo potom komunicira putem koordinacije nadležnih ministarstava za pojedina regulatorna područja. I u Nizozemskoj se događa, kao i u Hrvatskoj, da ministarstvo gospodarstva ima drugačije stavove od drugih ministarstava kada je u pitanju lakoća regulacije za poslovanje.

Nizozemska je odredila ciljeve za rezanje troška regulacije za sva ministarstva, shodno SCM mjerenju, a proces deregulacije koordinira Ministarstvo gospodarskih odnosa uz nadzor vlade i parlamenta. Političari u Nizozemskoj pokazuju visoku razinu predanosti prema politici smanjenja regulatornog opterećenja poslovanja. Zaključeno je kako je to i hrvatski izazov, što znači nužnu promjenu načina razmišljanja o političkim prioritetima. Usuglašeno je kako se SCM mjerenja i procjene učinaka propisa moraju prošiti na cijeli regulatorni okvir za gospodarstvo kao obveza svih nadležnih tijela državne uprave. Također, nizozemski gosti predlažu hrvatskim poslodavcima da i putem medija komuniciraju problem s regulacijama i inspekcijama s kojima se susreću.

Nizozemska se orijentira prema zakonodavstvu koje mora biti testirano kao prijateljsko prema konkurentnosti, digitalnim rješenjima, inovacijama i novim poslovnim modelima. Hrvatska je od nizozemskih partnera pozvana davati prijedloge i inicijative za reviziju i izmjenu zakonodavstva sa EU razine koje opterećuje gospodarstvo, kako bi se rješenja komunicirala putem nove REFIT platforme EU.

Ministarstva gospodarstva podržava da se SCM mjerenja i procjene učinaka prošire na cijelu regulativu za gospodarstvo i kako će Ministarstvo gospodarstva inicijative poslodavaca i dalje komunicirati prema nadležnim tijelima državne uprave. Ministarstvo gospodarstva očekuje konkretne korake sa svih razina državne uprave (pogotovo na najvišoj razini) kako bi se poboljšala kooperativnost nadležnih tijela za pojedina regulatorna područja, prihvaćale inicijative poslodavaca za regulatorna poboljšanja te uklanjanje prepreka i tereta. Potrebno je dodatno ojačati sustav horizontalne koordinacije za provedbu konkretnih mjera deregulacije i uspostaviti vertikalni autoritet pri uredu predsjednika Vlade koji će imati pravo konačne odluke prema svim tijelima državne uprave.

Interaktivni seminar i otvorena rasprava

3. studenoga 2015. održan je u Ministarstvu gospodarstva interaktivni seminar o nizozemskoj politici za bolje propise, s otvorenom raspravom o hrvatskim izazovima za deregulaciju i regulatornu reformu. Nizozemska je 2002. počela primjenjivati Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnih troškova koje regulacija nameće gospodarstvu. Slijedom SCM mjerenja, vlade su tijekom svojih mandata postavljale ciljeve za smanjenje administrativnog opterećenja za minimalno 25%. Time se automatski oslobađao prostor za gospodarski rast. Vlada je obvezala ministarstva, odnosno premijer je nadzirao ministre za provedbu ciljeva smanjenja (reduction targets) regulatornog opterećenja shodno svojoj nadležnosti. Bitno je istaknuti kako u Nizozemskoj postoji vrlo jasna predanost (commitment) političara i državnih službenika prema deregulaciji, te je zaključeno kako to predstavlja ključni izazov hrvatske gospodarske politike. Dapače, mnogi političari su fanatični za deregulacijom, što je dobro. Ministarstvo gospodarskih odnosa ima ulogu horizontalnog koordinatora drugih ministarstava na način da svako nadležno ministarstvo ima jednog koordinatora za bolje propise i deregulaciju.

Ipak, kvantitativni pristup koji se svodi na procjenu ekonomskog troška regulacije treba kombinirati s kvalitativnim pristupom. Misija službenika pri Ministarstvu gospodarskih odnosa je komunicirati s poslovnim subjektima, pitati ih što ih smeta kod regulacije i zajedničkih pronalaze rješenja. Potom Ministarstvo gospodarskih odnosa komunicira probleme poduzetnika i poslodavaca prema nadležnim ministarstvima. Dakle, pojedina nadležna ministarstva su odgovorna za regulatorno rasterećenje, dok Ministarstvo gospodarskih odnosa služi kao posrednik u inicijativama, odnosno koordinator.

Procjene učinaka propisa nizu zakonski obvezne, ali je kulturno ih provoditi i one se provode na svim regulacijama kao temelj u procesu javnih politika. I Nizozemska ima problem što parlament može, unatoč regulatornom rasterećenju u određenim područjima, donositi nove zakone koji nameću nova opterećenja. Zato se vodi briga da rasterećenja budu ista ili veća od novih opterećenja. Nadalje, Nizozemska primjerice objavljuje i regulatorne vodiče kako bi se poduzetnike što bolje informiralo o provedbi i primjeni propisa. Vodiči su usko vezani uz sadržaj poslovnih informacija putem jedinstvene kontaktne točke „Odgovori za poslovanje“.

Obzirom da je u Hrvatskoj jedan od glavnim problema upravo provedba pretjerane regulacije od strane inspektora, sudionici seminara su dobili informaciju kako se nizozemski inspektori moraju ponašati kao edukatori, a tek onda sankcionirati kršenja pravila, i to razmjerno svrsi i riziku! Korumpirani i arbitrarni inspektor dobio bi otkaz, kao i njegovi nadređeni.

Nizozemska nastoji minimizirati „gold-plating“ prakse tj. nametanje dodatnih administrativnih obveza i troškova, nastavno na iste koji su nametnute iz EU zakonodavstva. Nizozemska je vrlo aktivna u predlaganju direktiva i uredbi EU koje se trebaju mijenjati kako bi se poslovni sektor cijele EU rasteretio od obveza koje nadilaze opravdanje javnim interesom. Nizozemski gosti naveli su primjere takvih regulacija koje idu iznad svoje svrhe u pojedinim segmentima, a i pitanje je treba li EU regulirati pojedina pitanja, umjesto nacionalnih parlamenata. Zato postoji i nova REFIT platforma i regulatorni fitness prioritet je EU politike, pod vodstvom prvog potpredsjednika Komisije. Kako Nizozemska predsjedava Unijom u prvom polovici 2016. prioritet će biti promocija navedene politike za bolje propise i jačanje unutarnjeg tržišta.

Hrvatsko Ministarstvo gospodarstva, u okviru Centra unutarnjeg tržišta EU, istaknulo je kako je počelo graditi bitne elemente za buduću institucionalnu strukturu koja će provoditi regulatornu reformu. Već se počelo s mjerenjem troška regulacije, primjenom SCM metode, nakon čega slijedi rezanje tereta za gospodarstvo. Već su uklonjene određene regulatorne prepreke, pogotovo na tržištu usluga. Ipak, Ministarstvo gospodarstva očekuje sustavno rješenje i sinkroniziranu podršku cijele države regulatornoj reformi. Ministarstvo gospodarstva već provodi aktivnosti u smjeru opisanog nizozemskog modela i daljnji razvoj hrvatske regulatorne politike u gospodarstvu bitno ovisi o političkoj spremnosti da se jasno definiraju smjer i mjere za sve konkretne slučajeve.

Shodno nizozemskom modelu i inicijativama poslodavaca, o čemu se potpuno otvoreno razgovaralo na seminaru, konkretni hrvatski izazovi su (pored ostalog): nastavak izgradnje posredničke uloge Ministarstva gospodarstva u komunikaciji inicijativa poslodavaca i gospodarstva prema nadležnim tijelima državne uprave; obzirom da Ministarstvo gospodarstva nema zakonsko pravo davanja naloga za deregulaciji pojedinim nadležnim tijelima, potrebno je dodatno ojačati postojeću Radnu skupinu za poslovnu klimu i privatne investicije, ALI i osnivanje ureda za bolje propise putem kojeg će predsjednik Vlade donositi konačne odluke o smjeru i konkretnim mjerama deregulacije (ukoliko se isto ne dogovori na nižim razinama); u cijelosti provoditi zakonsku obvezu o procjenama učinaka propisa i to na cjelokupnoj regulaciji za gospodarstvo, ne samo na zakonima, nego i na pravilnicima te drugim aktima; Hrvatski sabor treba razviti neovisni mehanizam procjena učinaka zakonskih inicijativa, kako dodatni filtar u odnosu na vladu i kako bi se izbjegao rizik glasovanja o zakonima bez detaljnih informacija o svim (često negativnim) učincima zakona za gospodarstvo; portal e-Savjetovanja treba prošiti kao komunikacijski alat za sve propise (ne samo za nove, nego i postojeće), kako bi se razvio u IT platformu za javno obvezivanje države za deregulaciju, shodno obrazloženim komentarima i inicijativama javnosti, prije svega poslodavaca; početi kontrolirati pojedine inspekcije, a nadležni ministri sankcionirati svako koruptivno, pristrano i arbitrarno postupanje inspektora, shodno brojnim pritužbama poduzetnika; provoditi već postojeću zakonsko „once-only“ načelo i uspostaviti mehanizam sprječavanja i sankcioniranja kršenja tog zakonskog načela u brojnim slučajevima kada se traže izvadci iz registara, potvrde o nekažnjavanju i slične opterećujuće obveze; gospodarstvo treba osloboditi obveza ovjera dokumenata kod javnog bilježnika, što košta vremena i novca, što se lako može izmjeriti SCM metodom; potrebno je male i srednje poduzetnike osloboditi određenih administrativnih obveza (think-small first).

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 05.11.2015.